Crna Gora obiluje veoma bogatim životinjskim i biljnim svijetom, a kao najbogatije crnogorsko životinjsko i biljno stanište izdvaja se nacionalni park Skadarsko jezero. Najvažniji dio flore i faune u ovom važnom životnom staništu i ekološkom području čine sledeće vrste: ptice, ribe i biljke. Najveća atrakcija Skadarskog jezera, oduvijek prepoznatljivog po raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta, su ptice. Skadarsko jezero kao područje sa veoma povoljnim prirodnim uslovima, predstavlja jedno od najbogatijih staništa za ptice u Evropi, odnosno, ono je najznačajnije stanište za ptice močvarice u Evropi.
Fauna ptica (avifauna)
Svoje utočište na jezeru nalazi oko 280 vrsta ptica, od kojih su mnoge ugrožene i prorijeđene. Pored autohtonih vrsta, svoje utočište nalaze i ptice iz vrlo udaljenih krajeva i predstavlja jedno od 5 najznačajnijih zimovališta ptica u Evropi. Međutim, iako na jezeru imamo ekspanziju nekih vrsta kao što je daurska lasta, tako imamo i smanjenje nekih vrsta ptica i to: mali vranac, patka njorka, riđoglava patka, dalmatinski pelikan i siva čaplja. Ipak, i pored smanjenja broja nekih vrsta ptica, kriterijum koji propisuje Ramsarska konvencija o broju zimujućih ptica, nije narušen. Na narušavanje životne sredine, a samim tim i smanjenje broja nekih vrsta, najveći uticaj ima antropogeni faktor, zatim promjena klime i promjena nivoa jezerske vode. Među prorijeđenim i ugroženim vrstama našle su se i velika bijela čaplja, kudravi pelikan, crni ibis i šljuka livadarka.
Od vrsta ptica iz morskog ekosistema na jezeru se mogu naći: morski gnjurci, galebovi i čigre.
Jedan od razloga što se za Skadarsko jezero kaže da je „raj za ptice” je i taj što se na njegovom području mogu naći i razne vrste pataka (divlja, zviždarka, lastarka, kašikara, krdža, riđoglava patka), zatim guske (divlja guska, mala guska), bekasina, čaplja kašikara, riđi misar, razne vrste orlova (planinski, patuljasti, orao kliktaš, kraljevski orao, bjelorepan, stepski), bjeloglavi sup, velika droplja, velika ušara, baljoška, mali ronac, barska kokica, vivak macudan, sivi galeb, obični galeb i druge.
Pelikan je zaštitni znak Skadarskog jezera, i jedna je od najugroženijih ptica. To je poznati kudravi pelikan, čije je naučno ime Pelecanus crispus. Jedino ova vrsta pelikana živi na Skadarskom jezeru jer druga, srodna, tzv. bijeli pelikan (P. onocrotalus) nije dokumentovano utvrđena na ovim prostorima.
Kudravi pelikan je najveći od svih pelikana. Izvanredan letač, odličan plivač, nenadmašan ribolovac. Ispod više od pola metra dugog kljuna visi neobična kesa, jedinstvena u ptičjem svijetu. Vjeruje se da tu pelikan čuva zalihe ulovljene ribe. Zapravo, kesa je prije svega ribolovni alat, pomoću nje ptica lovi ribu u plitkoj vodi, pošto je pelikan jedina ptica-plovuša koja ne može zaroniti. Iz kese hrani mlade, njome se hladi za vrijeme vrućih ljetnjih dana.
Fauna riba (ihtiofauna)
Ona je jako bogata i raznovrsna, a na njeno bogatstvo i razvoj su uticali povoljni uslovi koji vladaju u Skadarskom jezeru. Na osnovu brojnih istraživanja, do sada je pronađeno oko 50 vrsta riba. U jezeru najviše dominiraju ribe iz porodice šarana, a zbog pritoka i podvodnih izvora, koji imaju drugačije fizičko-hemijske odlike od jezera, u jezeru se mogu naći i salmonidne ribe, odnosno ribe iz porodice pastrmki. Takođe, zbog blizine Jadranskog mora, u jezeru se mogu naći i neke morske ribe. Smatra se da u basenu jezera ima 30 autohtonih i 15 alohtonih (introdukovanih) vrsta riba, dok se u slivu Skadarskog jezera može naći i 6 endemičnih vrsta, a to su: mala kubla, zetska mekousna, skadarska mrenica, bijeli brcak, zetska brkica i crnogorski glavoč. Od ekonomskog značaja, odnosno za komercijalni lov, najviše se love: ukljeva, šaran, brcak, žutalj i jegulja, a osim njih takođe su značajne i: klen, ljolja, mala kubla, skakavica, levrek, plavić, kinez i grgeč.
Biljke (flora)
Kad smo kod biljaka močvarnom vegetacijom dominiraju: drezga, kasaronja, bijeli i žuti lokvanj, trska, rogoz, ševar, žuka, šašina ili brnista i druge.